Sura 38 Sad, ajet 30 – 40
-
وَوَهَبْنَا لِدَاوُودَ سُلَيْمَانَ ۚ نِعْمَ الْعَبْدُ ۖ إِنَّهُ أَوَّابٌ
Mi smo Davudu poklonili Sulejmana; divan je on rob bio, i stalno se Allahu pokajnički obraćao!
38:30 -
إِذْ عُرِضَ عَلَيْهِ بِالْعَشِيِّ الصَّافِنَاتُ الْجِيَادُ
Kad su jedne večeri pred njega bili izvedeni brzi konji koji su na tri noge stajali, a četvrtom jedva zemlju doticali,
38:31 -
فَقَالَ إِنِّي أَحْبَبْتُ حُبَّ الْخَيْرِ عَنْ ذِكْرِ رَبِّي حَتَّىٰ تَوَارَتْ بِالْحِجَابِ
on reče: "Umjesto da mislim na Gospodara svoga, ja pokazujem ljubav prema blagu!", i oni se izgubiše iz vida.
38:32 -
رُدُّوهَا عَلَيَّ ۖ فَطَفِقَ مَسْحًا بِالسُّوقِ وَالْأَعْنَاقِ
"Vratite mi ih!", i on ih poče gladiti po nogama i vratovima.
38:33 -
وَلَقَدْ فَتَنَّا سُلَيْمَانَ وَأَلْقَيْنَا عَلَىٰ كُرْسِيِّهِ جَسَدًا ثُمَّ أَنَابَ
Mi smo Sulejmana u iskušenje doveli i na njegovo prijestolje tijelo bacili, ali se poslije povratio.
38:34 -
قَالَ رَبِّ اغْفِرْ لِي وَهَبْ لِي مُلْكًا لَا يَنْبَغِي لِأَحَدٍ مِنْ بَعْدِي ۖ إِنَّكَ أَنْتَ الْوَهَّابُ
Gospodaru moj - rekao je - oprosti mi i daruj mi vlast kakvu niko osim mene neće imati! Ti Si uistinu Darovatelj obilni!
38:35 -
فَسَخَّرْنَا لَهُ الرِّيحَ تَجْرِي بِأَمْرِهِ رُخَاءً حَيْثُ أَصَابَ
I Mi smo dali da mu služe: vjetar, koji je prema zapovijedi njegovoj blago puhao onamo kuda je on htio,
38:36 -
وَالشَّيَاطِينَ كُلَّ بَنَّاءٍ وَغَوَّاصٍ
i šejtani, sve graditelji i gnjurci,
38:37 -
وَآخَرِينَ مُقَرَّنِينَ فِي الْأَصْفَادِ
i drugi u bukagije okovani.
38:38 -
هَٰذَا عَطَاؤُنَا فَامْنُنْ أَوْ أَمْسِكْ بِغَيْرِ حِسَابٍ
Ovo je Naš dar, pa ti daruj ili uskrati, nećeš zbog toga odgovarati!
38:39 -
وَإِنَّ لَهُ عِنْدَنَا لَزُلْفَىٰ وَحُسْنَ مَآبٍ
On je, doista, blizak Nama i čeka ga krasno prebivalište.
38:40
prijevod: Muhamed Mehanović